lundi 13 mai 2019

NGABA NDAP LIBII



NGABA NDAP LIBII

         Iloa mudaa a nke libii ndi a gwal bé man munlôm ni nlôm, a kôli i nlona log manyañ nu mudaa a gwélél i lôk inyuu i ti i man munlôm nunu ngaba yé. I man munlôm nunu a yé sômbsômb ngwélés. A nkôhna ngaba i nyañ nu a nke libii ndi i nyañ wé nu a ngwal bé man munlôm. Hala wee isañ mbai a nti nye liôñôl ni hisi le a ba a nsal wom. I man munlôm nunu a nyila bé man nlôm manyañ nyañ. A yé litén li manyañ nyañ a nke libii.

         I mudaa nunu a nsal bo nlôm jon ngaba yé i bé ke yak log manyañ nu mudaa.
Yaônde, 25 matôp 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com

MAKÉND



MAKÉND

         Di nla kobol i buk ini le makénd ni kal le hala a yé mut a nkandal nyuu, mut a nlédés nyuu, mut a nok maséé makeñi ni libag jé, ni i jam li mpémél nye, ni i jam a mboñ, ni i jam li nlémél nye i ke bisu.

         I mut a yé makénd, a ngwés bé le jôi jé li ôbi inyuu biyôglô bi mam inyuule a nôgda le a yé ngwélés.

Yaônde, 25 matôp 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com


LIBOK MAÉA




LIBOK MAÉA
(Makôô ma mim ma mbénge nwet)


         Di nla kobol i ngén ini ni kal le ingéda mut a nwo, maéa mé ni majôna mé ma mbénge ndap yé bôt. Hala wee ndap yé bôt yon i mbok maéa ni majôna.

         Ingéda bôt ba kôba base i  sôkbôk i bé mbénge bé jam li maéa to jam li majôna.

         I kel majôna bôt ba ndap bôt ba nyén bisu bi soñ i ntima. I waalôm ntôñ base ni kôa bon ba nyén ibale bo ba yé i base. I waalôm ntôñ i base bôt ba nyén ha, ba yé ngomin, bikiñe, bambombog, mintôô mi bôt. I waaé bôt ba ndap bôt, babot bon ba nyén ha. I waaé babot, bakil ba mbégdé ni ba mbééga bon ba nyén. I waaé wap, mawanda ni bayina bon ba nyén. Ba nyis loñ i mut a nwo le i nun bôt ba ndap bôt.

         I bôt ba ngwé kunde hop majôna bon ba yé nkugi bum, babot, bakil, loñ ibale mbombog a yé nyen a mpot, ibale a ta bé nsii mut, tole mañ mut tole mpôdôl loñ. Mpôdôl loñ a yé tel bambombog ba nti ngim mut. Nwet maéa a nyoñ hop inyuu i toñol niñ i mut a niñi mim inyuule hikii mbai i gwé i wé ñem kédé ngii. Nwet a nsôk yoñ hop a yé nkugi bum nu a bak a bép ntoñ i nyôl le i nwaa bôt ba nti mbôgi.

         Liso moo li ntagbe i mbus dilo di na inyuu mudaa, dilo di tan inyuu munlôm. Ba ñañ bé i kel ba njô mim. I kel liso moo nkugi bum a ntimbhe mambadga bôt ba mbat nye i kel majôna.

         Ndumb i nla tagbe i mbus dilo bôô. Ba ñañ bé i kel ba njô mim. Ndumb ngobol yé i yé i kôp nsañ i bum i mut a nwo ni li téé nwet bum. Ingéda ndumb i ntagbe, wee maéa ma mmal. Hop u ta habé.

Yaônde, 02 mpuye 2019
                                                                                  Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com

NKOL




NKOL

Di nla kobol i buk ini le nkol ni kal le hala a yé mut a nneebe mahoñol mé ni maboñog mé le a nniñil isi ane i mut numpe tole isi ane i loñ i pe. Jon u nok le : to me je mbiñmbiñ, to me je mbañmbañ, me yé ndigi nkol u Mamug ma Njambe.

         Di nla ki kolol i buk ini le nkol ni kal le hala a yé mut a ta bé kunde. Jon mut a nla ba nkol u maog, nkol u moni, nkol u bôdaa, nkol u bañnga i ke bisu.

         Ngim loñ i nla ba nkol u loñ i pe, nlélém kikii ngim litén i nla ba nkol u litén li pe i ke bisu.

Yaônde, 22 matôp 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com


LIGWÉLÉL NGÉDA



LIGWÉLÉL NGÉDA


Di nla kobol i bug ini le ngéda ni kal le hala a yé ngim nlélém mbog i i mal bé,    ñunda bés kikii mam ma ntagbe, kikii nom i yé, kikii nom i yom i yé i ke ni bisu.

Ingéda u nyi gwélél ngéda, i nhôla we linyônôs mam. Jon u nog le ngéda i yé          moni inyuule ibale bo ndi u nyi bé nihbe ngéda, ngéda i ntémb bé ni mbus. Jon a              légék u jek, a hol u je kuunjañ.

Nyi tibil gwélél ngéda li ngwal libog mam, liyi kap mam ni liyi yônôs nson.              Ingéda u nyi bog mam moñ,u ntehe nseñ i niñ. Hala a nla ndigi bôña ingéda u nyi              hek pék. Hanyem wa ga yi ki kap mam ma niñ ni liyi yônôs nson. Ingéda u nyi ôt                minsongi mi ngéda hala a mboñ le u nyi ôô bisélél gwoñ kikii bo matôa, nkwade,              môngô, tômblô, keilibog i ke ni bisu.

I mam ma nhôbôs we ngéda mon ma yé puhe jam kikii lileege bakén, lipot i           nkôô i nsinga bés bomede, libep kap nson, libugus mam bisu, ngi manôgla ni i bôt           we ni bo ni nlama sal, liguuna mam, lisambla i boñ jam u nla bé, nop, kon i ke ni                 bisu.

Manjel i tibil gwélél ngéda mon ma ye libog nson, liyi kap ngéda (nkalngéda,          kilok), litjilil wemede yubda, liyônôs ngéda yoñ ni ngéda bôt bape, libégés ngeñ i ke    ni bisu inyuule hikii jam li gwé ngéda. Ingéda bôt ba kôba ba bi bot nkalngéda i i              gwé jôm li sôñ ni ibaa, ba bi bot yak mangand. I mut a mbégés ngeñ a nhol nlélém            ni i loñ i mbéges ngeñ. Libag li ngéda li yé lelaa ? B’a ngéda ya bana ngim lisuk ?                B’a we u nyi gwélél ngéda ?

Masoda ni nu a nkil hi kokok
                                                                                                                  Yaônde, 26 mpuye 2008
                                                                                                                 PONDI PONDI 
                                                                                                         http://antoinepondipondi.blogspot.com        


NTOÑ



NTOÑ


Di nla kobol i buk ini le ntoñ ni kal le hala a yé ngim yom  mut a  nnidba. I yom ini i nla ba kék tole kei i ke bisu.

Mut a nla gwélél ntoñ inyuule a ñun le i hôla nye liké, mut a nla gwel ntoñ i woo ingéda a nke minhiômok. I nwet a gwé ntoñ nyen a nyibil njel. Hala wee ntoñ i ñunda ngui, ane i ke bisu.

Ntoñ i gwé ngandag maông. Nkoda ntoñ u gwé makala maaa. Likala li bisu li yé yimbne li Hilôlômbi , li yôhne ibaa li yé litén, li yôhne iaa li yé Um.

Ntoñ i gwé ngim libañag. Libañag li jon li nti ngobol i nwet a gwé ntoñ. Ntoñ i nla ba kidig tole mbôngô.

Ntoñ i gwé ki maséblana ma pe kikii ntoñgo tole nsumbi.

Yaônde, 29 matôp 2019
Nkam Pondi Pondi











NLIMIL



NLIMIL
         Di nla kobol i buk ini ni kal le hala a yé mboñ nson. Mut a nsélél mut nu mpe, ntôñ i base, bikéhene i ke bisu. Nlimil i mbéna yééne i mut a nsélél. Ndi tel i mut tole bikeñi bi mut bi boñ bañ we le u yoba. Jon u nok le : tôle a ta bé nlimil njok.

Yaônde, 22 matôp 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com