mardi 13 avril 2010

lien youtube


les vidéos du mois de janvier 2010 a l'adresse suivante: http://www.youtube.com/my_playlists?pi=0&ps=20&sf=&sa=0&dm=0&p=85CD28FD989E9394

Toutes les vidéos culture basaa http://www.youtube.com/my_playlists?pi=0&ps=20&sa=0&dm=0&p=D8DC1F56D172C86B

NSAÑ

NSAÑ

Di nla kobol i bug ini ni kal le hala a ngim loñ tole ngim litén i ta bé i gwét to i sañ ipôla loñ ipe tole litén lipe.

Di nla ki kobol i bug ini ni kal le hala a yé ngim loñ tole ngim litén i i njo bé gwét .

Nsañ i mboñ le loñ i hol . Bôt ba nsal le mut nyekinye a yep bañ ni jis li mbôngôô. Hala a nlona adna ipôla bon ba loñ yag gwéha ipôla yap.

Nsañ i mbénge yag mut binam. Bibug bi mpémél mut i nyo bi nla ba bibug bi nkôp nsañ. Jon u nog le, hinoo ntomnga hon i héya pos i nwii. Inyu hala nyen i yé longe le u bôn bé, i loole u bôn ndi u yônôs bé. Hala a mboñ le kiñ yoñ ñem i nkéés we. Ni we u nla niñ ni nsañ ingéda u nyônôs makak moñ . Hala wee u niñ ikété nwee le mahoñol moñ ma ntéénga bé we. U yé mbôô minsôn wôn, u bannga ki mbôô i mbu. Hala wee u gwé nsañ ikété nyuu yoñ. U nla kal i mut a nlo i yuuga we le, a kee ni nsañ. Inuyle u ntôñ bé ni jam. Mu i njel i nyen u nog le Hilôlômbi a yé Hilôlômbi nu nsañ. Hala wee a ngwés le i bôt ba nhémle nye, ba niñ ikété manôgla bo ni bo le mut a tam bañ yom i maisañ ,le a ke bañ maisañ njôñ i ke bisu.

Ngim bôt nson wap i yé bisônda bi nsañ. Hala wee nson wap i yé le yubda i jôp bañ i loñ.

Ngim bahoma i nla ba bahoma ba nsañ le liyôgbe li tabé kikii bo kodolsoñ i ke bisu.

Yaônde, 31 matumb 2010

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

PUHENE

PUHENE

Hala a yé ngim yom i nhiôm i ngii, i nyét i loo ngoa, i gwé mapabai ndi i kenek ni kei i hyelel lipél li ngoa tole ni kéi i hyelel luhul . Puhene i yé ngandag mintén. U gwé puhene i mbegee belesin inyu bipuhene bipe ingéda bi yé i ngii. Ngim puhene i mbegee bôt, ipe i mbegee mambegee. Puhene i gwét i yé yak puhene i sukulu i yé i ke bisu . Libegee bipuhene li yé. Hala a yé ngim sitima i gwét.

Kei i hyelel lipél li ngoa = moteur à hélice

kei i hyelel luhul = moteur à réaction

Yaônde, 20 matumb 2010

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

B’A NGIM LOÑ I NLA SOT?

B’A NGIM LOÑ I NLA SOT?

Ibale bo ndi mut a nkôle moni ndi a saa bé pil wé, ba nsa nye teele a mélés saa pil wé. Hala a yé nlélém ni i bôt ba mbot mboda nson. Ngim loñ i nla kôhna moni ingéda i ñane minhat mi bôt le ba saa tas ni ingéda i loñ ini i mpémés habé moni tjagatjaga. Jon loñ i nla suhul minsaa mi babônôl béé, i nla tjél yoñ bôt bape i nson, i nla tjél somb ngim bisélel i ke bisu. Loñ i nla neebe saa mapil méé ni yéñe i mapil i babé yo i lel balal ba ndamba. Hala wee loñ i mbénge le mapil méé ma tuga bañ nye i la sal nson i loñ le mut nyekinye a yep bañ ni jis li mbôngôô. Tigale i bat biloñ bipe to ngim bôt kôle i moni inyu i yônôs nson wé. Tole i loñ ini i mbañ moni ibale bo ndi i ngwés bé kôle moni. Loñ i nla ki kit le i ntjél saa pil ingéda i nôgda le i pil u i gwé matjañ. Loñ i nla ki telep i nya ngéda i , ibale i nyi ôt sitok noñnaga ni lihat li loñ ni i yom a lamga sot. Inyule loñ i nlama yoñ yihe le liyep li nla boñ bon ba loñ le ba sôs minloñ inyule ba nla habé nihbe koñ i lôla, njal i ke bisu.

Lingwañ li wim li mapanga ma moni li ñunda bés le ingéda nson wé i nke bé longe, hala a nyubda makenek ma loñ, niñ i loñ ni i njel ini le loñ i nlama tad le mpungu u pam bañ. Hala wee loñ i nlama yônôs i nson wé inyu bon ba loñ bobasôna le ba laa tibla, ba laa bana nson, bisukulu, longe malép ma nyo linyuma, bi iñngim, minséñék mi minloñ i ke bisu.

I loñ i nyi habé libag jé to nseñ wé i nla habé ba ngwélés.

Yaônde, 16 matumb 2010

Nkam PONDI PONDI

http://antoinepondipondi.blogspot.com

LIKÉÑ BOÑA WOÑ

LIKÉÑ BOÑA WOÑ

Boña nyen a nti oda. Jon i bug ini le boña i nlôl i bug ini le boñ. Boña a nla kon inyu ngandag manjom. Ndi mut a nla kéñ le boña wé a kon bañ ni ngim maboñog, ngim mahoñol i ke bisu. Boña a ñun kikii hikii yom i yé i niñ. Inyu hala nyen mut a nlama sélés boña wé. Hala we mut a nlama añ bikaat, a nlama kwel ni bilôg bi isañ, a nlama boma bôt bape ingéda a nke i ngim biboma i ke bisu. Mut a nlama béna je tjobi ni bikai. Mut a nlama bé yén homa wada, a nlama ke like li isi kikii ihéga, mut a nlama bé yét i nlel ntel wé, mut a nlama bénge mbôô i ñem wé i ke bisu. Mut a nlama bénge minkañ mi matjél. Liyot li yé libe. Tjél hiun ni jomol. Tjél yag nduña le ma boñ laa, ma bana kii, ma niñ laa i ke bisu.

Yaônde, 25 matjel 2010

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com