mardi 19 mars 2019

YOM



YOM

        Di nla kobol i buk ini ni kal le hala a yé jam li nnene tole li nôgdana.
Jon liôt mahoñol li mbat le u bana ngim yom i mboñ le boña woñ a nsal. Hala a yé nlélém inyuu nkwel mut a nkwel. Ingéda u ngwés ôt sitok u nlama nyodne i ngim yom. Hala a yé nlélém ingéda u nyéñ i léba ngim mbagi noñnaga ni ngim kon, ngim liboñog li jam i ke bisu.

Yaônde, 15 matumb 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com


B'A MUT A NLA SAS NGÉDA KÔBA?



B'A MUT A NLA SAS NGÉDA KÔBA?

I yom i mboñ we le u nyi le mut sém nunu tole mut kaa nunu, i yé le ñañ u niñ yap, i bôt bana bo iba ba ñañal. Ingéda mut a nla añal ñañ u niñ yéé, hala a nkobla le i mut nunu a ntééda i mam ma bi tagbe. Hala wee mam ma kôba a ngi yik mo. U nyi libag li mut, ni yét i mut, ingéda mut a ntééda mam ma kôba i boña wéé.

Kii i nla boñ le mut a sas ngéda kôba? Ingéda mut numpe tole biloñ bipe bi ngwés ane mut, le i mut nunu a nôgôl ndigi i mam ba nkal nye, nyen i mut numpe tole biloñ bipe bi nyéñ i sas ngéda kôba. I jam lini, li mbôña ni i njel ini le: ibale bo ndi ba ngwel we le u yé i moo ma bipadison, bipadison bini bi nla bép we ni nyuu yosôna kikii ihéga, inyu i boñ le u nneebe le u mbôk mbén.

Loñ yoñ i nla kit le i nti habé mahôla inyu i bôt ba kôli ni mo. Loñ yoñ i nneebe i sélés bôt i ngi-saa. Loñ yoñ i nuñul bi ingil, bôt ba nimlak minson, bape to tehe minson ba nla habé tehe. Loñ yoñ i nneebe le tas i hôla minhat mi bôt. Loñ yoñ i nneebe habé pééna makiñ ikété mapubi ni telepsép. Loñ i nhôla i yumus mboda ba mbot ni manjel mana le, lihôô maog, liôt banga, libénge bititii bi bôt ba minso mi nyuu maboñog mabe, lihôlôs bitek i ke ni bisu.

Inyu i boñ le bôt ba nneebe i mam mana, i nsômbla le masangô ma loñ ma nke habé longe, le loñ i njôp i koñ lôla. I nsômbla le bon ba loñ ba kon woñi, le ba nyi habé kikii kel i ñye ndi to ba ntehe le loñ yap i nla habé boñ i mam ma kôli. I jam lini li nla bôña ingéda ngwo i ntéé ngôi. I sap nunu a ntômla liaa, a nla lôl biloñ bipe le gwon bi téé bé ha i tel i kikii ihéga tole hala a nla lôl le tjiimbe i kédna ni nsul. 

Nseñ i nson unu i yéle bôt ba jés bañ boña wap, le bôt ba hôya libag jap, le bôt ba bane isi bitédél gwap ike ni bisu.

Ane i makiñ i ñane i nwet a ntéba le a ôt sitok ni i bôt ba ntep nye kikii yom bisu. Loñ yon i nlama kit too i bet ba ntéba ba nyi kena mam ma loñ. Jon ibale i bôt ba ngwés le loñ i tep bo ndi ba unda bé dipa tjap le mbog i nkwo, mbog ya nyodi, wee i bôt bana ba yé minhômôg. 

Jon man mee a nyila mut yengi ipes mahoñol ni ipes bibôñôl, ni mut a mbégés bé ngeñ ike ni bisu. Man mee a mbañ habé yom yokiyo i yé nseñ inyu niñ yéé. A nyi habé le, a nlama bé je to nyo maog ma loñ i ane nye. A nhôya le, a nlama bé nuñul biték gwé mut a tabé man mee. A nyi habé le, munlôm a nlama bé haba mbod muda yak muda a nlama bé haba mbod munlôm. Yom ngandag bon ba mee ba nigil, ndigi niñ bitek i ke ni bisu.

                                                        Yaônde, 14 hikañ 2007
          Nkam PONDI PONDI                  http:/antoinepondipondi.blogspot.com

MAKIDIK



MAKIDIK

        Di nla kobol i buk ini ni kal le hala a yé matéak ma jam. Hala a nla ba i pes i hop u mpôda, liôdôg li tidii, libañak li bee, liôô bisélél, lisalak li ngim nson, liboñog li jam i ke bisu.

Yaônde,15 matumb 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com

ANE I YILIS WE WAÑ



ANE I YILIS WE WAÑ

            I ane ini i nyi le bôt ba binam ba yé ndigi i bôt ba nlôl i loñ i gwé ane. Mbén, likot masangô, matibla i ke bisu bi ta bé kunde inyuu i we nu ane i nyilis wañ. Hala wee loñ yoñ i yé isi ane i loñ i pe i njel mayi ma mbog, lituk mbañ, nson u hisi, minkoñ, nson u nkôm hi huu i ke bisu. Inyuu hala nyen bon ba loñ i ba ta habé ngwélés, yak loñ yoñ i ta bé kunde. Ni nla bé yoñ makidig inyuu mahol ma loñ nan, i pes i nyunga, i pes i base nan, i pes i ngim minson i ke bisu.
Ane i yilis we wañ i yé jem li bôt ba binam noñnaga ni makidig ma adna matén ma nkoñ isi.

Yaônde, 15 matjel 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com

MBAGI MINSONGI



MBAGI MINSONGI

Minsongi mi nhôla mut i bog niñ yé. Minsongi mi nhôla mut i yi añ ngeñ, i hégda ngéda tole kék. Jon u nog le, bayi jam ba hiômôg i kék njal. Minsongi mi nhôla mut i hégda ngim maboñog ma mut, ma binuga, ma bie, ma dinuni i ke ni bisu. Minsongi mi nhôla mut i yé gwélél moni wé, i nog bihélha bi mam. Kikii ihéga liyañ minyaanga mi éña, li oñ mandap ma ngii le mbug mbebi i bôk bañ gwo to nop tôtôi. Minsongi mi nhôla mut i yi ôt mahoñol inyu mem ma nkwo.
Inyu i boñ le u kwo bañ minsongi, u nlama yi i homa u nyodne, mahoñol u nlama gwélél noñnaga ni i yom u nlama bôñôl. U toñol mam ni i nduña ini le minsongi mi nhôla we i léba to i nog i homa maliga ma sôli.
Mut a nla bé niñ le a gwélél bé minsongi.
Yaônde, 10 matumb 2009
Nkam Pondi Pondi


KEKELA



KEKELA

            Di nla kobol i buk ini ni kal le hala a yé mayél ma kel. Hala wee mapubi ma nlo, ma nnene. Jiibe li ta habé.


         Bôt ba kôba ba bé sébél ki  Hilôlômbi le kekela inyuule maliga ma Hilôlômbi ma yé mapubi ma nom. Mapubi mana ma  mboñ mut le a nke i njel Hilôlômbi. Maliga ma nkis béba ngwé, ma nkena mut i njel ngwélés. Jon maliga ma Hilôlômbi ma yé nlélém tjai di tjai. Yak mapubi ma Hilôlômbi ma mboñ mut le a nyi i homa longe i yé.

Yaônde, 11 matumb 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com

HÉGDA MBÉN



HÉGDA MBÉN


         Di nla kobol i buk ini le hégda ni kal le hala a yé jam tole mam boña woñ a ñunda we i bigda tole boña woñ a nti we i bigda.

Di nla  kobol i buk ini le mbén ni kal le a yé mbogog tole litéyak li mam mut a mbégés.

Jon hégda mbén i yé maôñg ma nti we ndoñol noñnaga ni ngim ntjep i yi i mbog bihégél.

Yaônde, 18 matjel 2019
Nkam Pondi Pondi
http://antoinepondipondi.blogspot.com

LIHAA


  
LIHAA 
 
Manyuñ tole manké : hala wee muda wada nyen a bi gwal bé.
Maaisoñ tole man tata: hala wee ni yé isañ wada banyañ iba.
ÑÔÔ: hala wee  ngond yoñ tole manyuñ woñ nu muda.

Yaônde, 21 kondoñ 2019
Nkam PONDI PONDI
htpp:// antoinepondipondi.blogspot.com

MINSONGI



MINSONGI



Linyodne = origine

Njel = direction

Njañ (suhul tole noñnga) = sens (négatif ou positif)

Makidig = norme

Mbôk = chiffre

Pok tole yada = 1 (hikoba bitodô)

Ibaa = 2 (nlop nkana)

Aa = 3 (méé ma nkom

Na = 4 (kop hisoo)

Tan = 5 (ngwénd mamuma)

Samal = 6 (hikoda nkôt nyoo)

Saambog = 7 (bayôdôô)

Juem = 8 (libak li minkôô)

Bôô = 9 (lingôdô)

Jôm = 10 (hikoba ni litjee li kop)

Yanga = 0 (litjee li kôp)


                                                        Yaônde, 02 maye sép 2006
                                                        Nkam PONDI PONDI
                                                        http://antoinepondipondi.blogspot.com