lundi 15 septembre 2014

Mabéhna ma man mee


MABÉHNA MA MAN MEE

 

1)  Mut a nke bé yak mbombog moo nso.

2)  Mut a nlek bé woo inyuu i yéga mbombog, a bem le mbombog nyen a lek nye woo.

3)  Mbombog a njôp    bé i jimb li be.

4)  Mbombog a nip bé.

5)  Mut a njôp bé i  yañan bum.

6)  Mut a nlek bé woo i yéga mut a yé  nye mañ tole mut a nloo nye tole ingéda mut a nje.

7)  Mut a nlama ti yééne yé i mut a yé nye mañ tole mudaa jém tole bôk mut.

8)  Hikii man loñ a kôli i telep ingéda ba mbédés to suhul nyunge to ingéda ba ntôp hiémbi hi nyunge.

9)  Munlôm a nyén bé i ti bôt, to pot, to yéga to je ni tamba i ño i ke bisu.

10)                   U yé sôk i boma, u yén maaisoñ i pañ.

11)                   U kit bañ mut ingéda ba nti nye hop.

12)                   U pot bañ ingéda ba nti bé we hop.

13)                   To u nkap bé, u tjak mapil.

 

Yaônde, 28 hikañ2014

                                                                                                Nkam Pondi Pondi

                                                         http://antoinepondipondi.blogspot.com

 

 

 

 

Batuupép


BATUUPÉK

 

Bôt  ba  kôba  ba bé sébél ki Hilôlômbi le BATUUPÉK hala wee   i mut nu a nloo bôt  bobasôna pék. Ndi kii i yé pék ? Pék i nhôla mut i yi mam, i yi ti ndoñol ni i mam a ntehe tole a nnok. Pék i mboñ ki mut le a ôt mahoñol ni nyemede ni i jam a mboma to lilam to libe. Pék i mboñ mut le a tep nyemede imbee njel a nlama noñ ingéda a mboma  ngim jam. Hala a mpamna mut i sélés boña wé inyuu i yi bok mam , inyuu i yi nok mam ni inyuu i yi kit mam le jam jokijo li puhe bañ nye. Kikii basôgôlsôgôl ba ntehe kikii mam ma mbog bihégél ma yé mbogog longe li bogog, jon ba bi kal le i mut a nyi boñ i jam li a gwé pék i nloo pék  i mut binam. Ndi ba oo nye  le BATUUPEK . Inyuu hala ni nyen ibale bo ndi mut a ngwés yémbél mam ma niñ a nlama niñ ni pék. A nlama yi gwel nyemede, a nlama ba  mut suhul nyuu, a nlama ki yi ngui yé ni ngui baoo bé. Ndi yom u nlama yi, yo ini le , woñi i Hilôlômbi i yé bibôdlene yi , Hilolombi nyen a nti pék. Ingéda u nyi gwélél mambén ma Hilôlômbi, pék  yoñ i nkônde keñep. U nkônde yi mam. Ibale bo ndi u bak nkol mut , u nyila ngwélés. Jon mambén ma Hilôlômbi u nlama ki ngwélél mo mon ma yé le : man munlôm a nlama kweeba, munlôm a mbii bé mudaa a yé nye mañ  ligwéé, ba nti bé ngond  nu mbus libii ngi ti mbôgwéé, u huulak bañ mayel ma nwa isoñ, u huulak bañ mayel ma maaisoñ nu mudaa,  ngond isoñ to ngond nyuñ, u huulak bañ mayel ma ngond man woñ nu munlôm to mayel ma ngond man woñ nu mudaa, u huulak bañ mayel ma manyañ isoñ nu mudaa to mayel ma manyañ nyuñ to maaison nyuñ nu mudaa , u huulak bañ mayel ma mayañ isoñ nu munlôm , u tiigege bañ nwa wé bebee, u huulak bañ mayel ma nkia woñ , u tiigege bañ mudaa bebee i hulul mayel méé dilo a ngi konog sôñ , u nañlaga bañ nwa mut woñ libôk , u nañlaga bañ so munlôm kikii mut a nañlana mudaa, u nañlana bañ nuga yokiyo, mudaa a telbak bañ bisu bi nuga le i  nañlana nye, ngond Basaa a telbak bañ bisu bi mut le a nañlana nye, ibale bo a ta bé nkweebaga, man Basaa a nañlana bañ mudaa nsude mut u nañlana , u nlama nogop ngélé yada i ngim kel bititigi gwobisôna, u nlama jôwa moo nwaa u nje, u biine ndap yoñ libii i moo ma Hilôlômbi.

Masoda ni nu a nkil hi kokok. BATUUPÉK a nla bé kôm nye mbus. Jon u yi ni le i mut a nsal ngandag i nkoñ biték, a bumbul ngandag i nkoñ bawoga. Ndi i mut a nsal bé to yom  i nkoñ biték, a bumbul bé to yom i nkoñ bawoga. Jon u pot bañ ndi to .bana mahoñol mana le: hele me lôl i sa ndi me tôp i bél. U soohe Hilôlômbi le a kônde ti we pék inyuu i boñ le u niñ ni pék.

                                                                           Yaônde, 20 dipos 2009

                                                                           Nkam Pondi Pondi

                                                  http://antoinepondipondi.blogspot.com

 

 

 

Njombongo


NJOMBONGO

 

Hala nyen bôt ba kôba ba bé sébél  Hilôlômbi inyuule mut a nyi bé ingéda a nlo to ingéda a nke.

Ingéda Hilôlômbi a nsayap, bisai gwé bi ntihba tjai di tjai. Ndi ibale bo, Hilôlômbi a nkôm mut mbus, bun bé le, mut a nla ki yi i kel Hilôlômbi a nlo ki.

            Jon man mee a bé waa bé soohe Hilôlômbi le nyen a kena nye i njel i téésép. Inyu hala nyen man mee a bé nigbe ni gwélél Hilôlômbi.

            Kikii Hilôlômbi a bé i ñem  i hikii man mee, jon Hilôlômbi a bi sayap litén li mee le li yémbél nkoñ  biték ni i gwom bi yé mu. Hilôlômbi a bi ti man mee yi ni pék yosôna i ntel a ngwélél mambén ma Hilôlômbi.

Man mee a ôô bisélél gwé ni bañ i gwom bi yé nye nseñ inyu niñ yé inyuule a nyi ndigi Hilôlômbi nwet wéé. Ingéda man mee a nke hi kokok, nkén mut a nla bé yémbél nye ni nye a ntééda libag jé li ngwélés, yag nson i nlémél nye inyu i tééda kunde yéé. Jon u nog le, u yé u hel u gwelba nkok i tjibi.

            Hilôlômbi a nneebe i ômle we mbu wé, hala wee Njombongo a nlo i weeni ibale bo ndi u nwaa bé bat nye le a loo. Ndi a lo ndigi ibale ndi u ngwés yi njee a yé Hilôlômbi, ibale bo ndi u ngwés yi maliga mé ni gwélél nye ni ñem woñ wosôna. Njombongo a hôla we ni ti we ngui le u niñ ikété biniigana bi Hilôlômbi ni le u kon bañ woñi ni manoodana momasôna ma  nla pémél we. Njombongo a nla hôla we le u niñ ni bilem bilam, le u jôp bañ i niñ i yé nkoda. Jon u waa bañ soohe Njombongo. I mam Hilôlômbi a bi kal bôt ba kôba mon ma yé tilga i base i Sôkbôk.

 

 

Yaônde, 20 dipos 2009

                                                                                               Nkam Pondi Pondi

                                                                     http://antoinepondipondi.blogspot.com

 

 

Libôk li nkumdum


LIBÔK LI NKUMDUM

 

Di nla kobol i buk ini le libôk ni kal le a  yé liyééne, u yé u hômôk, u hômôk, u ke u yén libôk  joñ.

         Di nla kobol i buk ini le nkumdum ni kal le hala a yé ngim bee i mil we ibale bo u nkwo mu. Yon ba nsébél ki le soñ kum  tole kôm  nyoo. Hala wee u kwo mu, u mbet habé. Bee i ngi libôngô.

Bôt ba kôba ba bé sébél ki Hilôlômbi le LIBÔK LI NKUMDUM hala a yé liyééne li Hilôlômbi.

 

 

Yaônde, 28  mpuye 2014

                                                                                          Nkam Pondi Pondi

                                                               http://antoinepondipondi.blogspot.com

 

Omsing nhenel a ta bé



ÔMSING NHEÑEL A TA BÉ
 
            Di nla kobol i buk ini le ômsing ni kal le ibale mut a nkal le a mboñ bé ngim jam tole mut  a nkal le a mboñ ngim jam, to u  mbet, to u  nkundi, wee hala nyen a yé ômsing. I ntén mut unu, u nkon bé woñi, i yé lôs mut, i nseehla bé ingéda a nyoñ hop. I mut a gwé lem i ômsing, a nhoo bé pot ndi a nhoo gwel jam jéé . Jon pot ni boñ , mam ma imaa. Ingéda  mut a gwé ômsing , a nneebe mandutu momasôna ma lôl nye inyuu likidig jéé. Jon u nok le : tôghu  nye ma  wél na .
 
Di nla kobol i buk ini   le heñel ni kal le hala a yé i ti ngim libak ipe , hala a yé i héya yom homa i yéne i nyuu homa numpe.
 
Bôt ba kôba ba bé sébél ki Hilôlômbi le ÔMSING NHEÑEL A TA BÉ
inyuule i bale bo ndi Hilôlômbi a nyip mut a nyibil habé, ibale bo ndi Hilôlômbi a  nyibil mut a nyip habé.
 
 
Yaônde, 31  mpuye 2014
                                                                                               Nkam Pondi Pondi
                                                               http://antoinepondipondi.blogspot.com