mercredi 18 septembre 2019

HIJEEJEE MUT


HIJEEJEE MUT
Di nla kobol i buk ini le hijeejee mut  ni kal le hala a yé mut a nke kikii mbu i siba. Hala wee a nke mayembe mayembe ndi a jañ. 


Yaônde, 30 hikañ 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 



LIÔBÔS MUT JÔI


LIÔBÔS MUT JÔI
Di nla kobol bibuk bini le liôbôs mut jôi ni kal le hala a yé i pot tole i tila mam ma mboñ le lipém li mut li yé ntihbaga. Hala wee bipôdôl tole matila bi ta bé maliga, bi nhindis mut inyuule bi téé bé sép.
U ta bé kunde i pot to i tila mam ma mbénge niñ i mut ibale bo u ntibil bé  yi nye. Jon u nok le: u nup tju, u unda bé linubul wee u nup i tjibi. Jon mbén i nkokse i mut a ñôbôs jôi li mut numpe.  

Yaônde, 16 dipos 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 


LIJE BIBE


LIJE BIBE
Bôt ba kôba ba bé naña ngim likoda  i pahal mam mabe kikii bo manola, diun, minsoga, nsohi i ke bisu. Mut a nlama pahal i yom yosôna i yé nye i kété ñem. Lije minlômlak mi bijek le ibale a nlembe, a nkôhna kokse i pam i nyemb yé nyemede i bale a mpot bé maliga. Ba nkal we le ibale wa boñ bé i mam di nyegna a yom ini je nye. Lije bibe yon i yé banga sangla. U ntam béba yoñ, u helba ndi ba sayap we. Sai i nke ni ñem i lam. I nlona nsañ. Man ma bôdôl yondo. 

Yaônde, 16 dipos 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 






NGAP


NGAP
Di nla kobol i buk ini ni kal  le hala yé ngim ngui mut a gwé i boñ ngim jam. I ngui ini i nla ba ngui minsôn tole ngui mahoñol. Ngui i mahoñol i mbénge mut a gwé ômsing, a bak a gwé pék wee a nyoñ makidig i boñ ngim jam. Ibale i ngui ni yo i baa i mpôôna bé, mut a nla bé boñ banga jam. Jon u nok le : ñem i yé me i mpeha ndi manye mon ma ta bé.

Yaônde, 16 dipos 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 


PII MUT


PII MUT
Di nla kobol i buk ini le pii mut  ni kal le hala a yé mut a nluñ bé ni hop. Mut lima.
Yaônde, 30 hikañ 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 









LIBOMNA


LIBOMNA
Di nla kobol i buk ini le libomna ni kal le hala a yé ngim homa bôt ba nkodba inyuu i kwel ngim mam, i pôôna biyi kikii hihéga mahol ma loñ mee, mangand ma loñ mee, malok ma loñ mee i ke bisu. Ndi i nla pam le bôt ba kôdi ni njel nsinga i woo le mu nyen bôt ba nhogi ba ntila, bape ba podok ni njel bitidii tole ni njel hop wap ndi bana bape, ba timbhege noñnaga ni matila, hop tole bitidii i mam ba nnôgla le ba nkwélél.

Ingéda bôt ba kôdi ni njel nsinga i woo, hikii mut a yé i ndap yé tole i homa wé i nson tole i loñ yé i ke bisu.
Yaônde, 30 hikañ 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 

NWEE


NWEE
Di nla kobol i buk ini  ni kal le hala a yé ngi nyiñha, pii, ngi hop, niya i ke bisu.
Jon u nok  le mut a yé pii, hala wee i mut nunu a mpot bé, inyuule a nlima. Mu i njel i nyen u nok le: mbog nwee, nkoñ bim. U nogok ki le:  nwee i yé gôl, hop u yé silba.
Yaônde, 30 hikañ 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com
 
 

PEI


PEI
Di nla kobol i buk ini ni kal  le hala yé li has nyemb. Hala wee a ngi yi i niñ. A nwo bé. A ngi niñik. A bak le a wo ndi a nwo bé.
Di nla ki kobol i buk ini le pei ni kal le hala a yé i tohla. Hala wee  i nyodi i homa u bak u kôbne.

Yaônde, 16 dipos 2019
Nkam PONDI PONDI
http://antoinepondipondi.blogspot.com