LÔS MUT
Hala
a yé mahoñol momasona ma kété yoñ ñem ni i njel ini, le i yom u nkit, u ntémb habé
ni mbus, wa boñ jo. Hala a ñunda le
u gwé ômsiñ i hônba ndutu, i hônba i mam ma ngwel we i ke bisu.
Ingéda mut a yé lôs, halaa nkobla ki le, a nkon bé woñi i boma ndutu, a nkon bé nyemb woñi, a
nkon bé mut nyekinye woñi inyuu hala nyen u nog le: banga mut i tane bé i je. Hala wee maboñog moñ mon ma
nyis bôt le u yé lôs mut. Jon man Basaa a bi kéne i ngén ini le : « me bi lel ngaa, i mbus, me lémle hikuu ».Inyuu
hala nyen, banga mut i nwél bé i mbai yéé ingéda nyen a yé mut bisu i ke i wom wéé
ndi a bag mut a nsôk i nañ. Jon u nlama yi le, lôs i tane bé i humbul mis. Loñ i gwés mut a yé lôs inyuu hala nyen
u nog le : « man munlôm mbénd hônd, i homa u mbôône, ba nlep
bipes ».
Lôs i ngwal kii ?Nseñ i lôs i yé kii?Lôs i nlôl hee?
Ingéda
u yé lôs mut, hala a nkobla le u yé kunde. Ndi i yom di nyi, yo ini le, kunde i
mboñ we le u bana libag li maséé. Ndi inyuu i ba kunde, i nsômbla le u ba mut a
gwé ômsiñ le ingéda u mal kit mu i ñem woñ, u neebe bemb i yom i nlo ibabé we i
seela ndi to i kon woñi. I mut a nkon bé woñi i kwel ni bôt bape, a mbéna sôk nene
le a yé lôs mut. Inyuule i mut a gwé soñnda, boña wéé a nsal, ni nye a nkônde
yi mam, ni nye a nyi i homa maliga ma niñne. Ingéda u nyi jôga li mam inyuule u kweleg ni bôt bape, u gwé makénd
i ba lôs mut, ni we, u nla boñ mam ni lôs yoñ. Soñnda i nhôla mut i ba lôs i loo i sañ mut a njo. I
mut a yé lôs ndi a bana bé soñnda, a béna habé ba lôs ingéda nkwel i nañal hisi.
Hala wee ngi-yi yon i nyilis nye lôs. Lôs i ngwal ndigi lôs.Lôs i ngwal bé ntet
mut tole mbodo mut. Lôs i nnene ingéda i yom u mboñ, i yé nséñ inyuu ngandag bôt.
Iloa mbombog a bé nlama ndigi ba lôs mut.
Yaônde, 25 kondoñ 1999
Nkam Pondi Pondi http://antoinepondipondi.blogspot.com