lundi 10 juin 2019

LÔS MUT



LÔS MUT

Hala a yé mahoñol momasona ma kété yoñ ñem ni i njel ini, le i yom u nkit, u ntémb habé ni mbus, wa boñ jo. Hala a ñunda le u gwé ômsiñ i hônba ndutu, i hônba i mam ma ngwel we i ke bisu.
Ingéda mut a yé lôs, halaa nkobla ki le, a nkon  bé woñi i boma ndutu, a nkon bé nyemb woñi, a nkon bé mut nyekinye woñi inyuu hala nyen u nog le: banga mut i tane bé i je. Hala wee maboñog moñ mon ma nyis bôt le u yé lôs mut. Jon man Basaa a bi kéne i ngén ini le : « me bi lel ngaa, i mbus, me lémle hikuu ».Inyuu hala nyen, banga mut i nwél bé i mbai yéé ingéda nyen a yé mut bisu i ke i wom wéé ndi a bag mut a nsôk i nañ. Jon u nlama yi le, lôs i tane bé i humbul mis. Loñ i gwés mut a yé lôs inyuu hala nyen u nog le : « man munlôm mbénd hônd, i homa u mbôône, ba nlep bipes ».
Lôs i ngwal kii ?Nseñ i lôs i yé kii?Lôs i nlôl hee?
Ingéda u yé lôs mut, hala a nkobla le u yé kunde. Ndi i yom di nyi, yo ini le, kunde i mboñ we le u bana libag li maséé. Ndi inyuu i ba kunde, i nsômbla le u ba mut a gwé ômsiñ le ingéda u mal kit mu i ñem woñ, u neebe bemb i yom i nlo ibabé we i seela ndi to i kon woñi. I mut a nkon bé woñi i kwel ni bôt bape, a mbéna sôk nene le a yé lôs mut. Inyuule i mut a gwé soñnda, boña wéé a nsal, ni nye a nkônde yi mam, ni nye a nyi i homa maliga ma niñne. Ingéda u nyi jôga li  mam inyuule u kweleg ni bôt bape, u gwé makénd i ba lôs mut, ni we, u nla boñ mam ni lôs yoñ. Soñnda i nhôla mut i ba lôs i loo i sañ mut a njo. I mut a yé lôs ndi a bana bé soñnda, a béna habé ba lôs ingéda nkwel i nañal hisi. Hala wee ngi-yi yon i nyilis nye lôs. Lôs i ngwal ndigi lôs.Lôs i ngwal bé ntet mut tole mbodo mut. Lôs i nnene ingéda i yom u mboñ, i yé nséñ inyuu ngandag bôt. Iloa mbombog a bé nlama ndigi ba lôs mut.

Yaônde, 25 kondoñ 1999
Nkam Pondi Pondi                                                           http://antoinepondipondi.blogspot.com

MAÑ MUT



MAÑ MUT

Di nla kobol i buk ini ni kal le  i loñ mee mañ i mbôdôl i môm ma samal ma nwi.

Yaônde, 21 dipos 2017                  
Nkam Pondi  Pondi
                                                http://antoinepondipondi.blogspot.com


NKAM tole NKÉÉ



NKAM  tole  NKÉÉ


1)      
Avocat                                                  
=
nkam tole nkéé
2)      
Barreau
=
ntôñ u bakéé
3)      
Conseil de l’ordre
=
hikuu hi bakéé
4)      
Assemblée générale
=
mbôm likoda
5)      
Bâtonnier
=
nkena ntôñ u bakéé
6)      
Président de l’assemblée générale
=
nkena mbôm likoda
7)      
Secrétaire l’ordre
=
matila hikuu hi bakéé
8)      
Trésorier de l’ordre
=
ntééda masangô ma hikuu hi bakéé
9)      
Robe ou toge
=
mbot i nkam tole eng i nkéé
10) 
Rabat
=
napken
11) 
Epitoge
=
nkai
12) 
Hermine
=
mahuu ma nuga
13) 
Toque
=
hikôdô
14) 
Perruque
=
tjôñ di nson
15) 
Confraternité
=
linyañ li nson
16) 
Défense
=
lisôñ tole likam
17) 
Conseil et méditation
=
liti maéba ni lisangal
18) 
Indépendance
=
ngwélés
19) 
Dignité et probité
=
lipém ni telepsép
20) 
Conscience
=
kiññem
21) 
Humanité                                      
=
mut ngôô
22) 
Secret professionnel
=
jimb li nson
23) 
Assistance et représentation
=
mahôla ni liba  ñôma
24) 
Impartialité
=
mbagi sép
25) 
Courtoisie
=
longe lem
26) 
Ponctualité
=
libégés ngeñ
27) 
Ruse et prudence
=
mandon ni liyoñ yihe.
28) 
Loyauté
=
mut telepsép
29) 
Plaidoirie
=
hop u nkaa u nkam
30) 
Eloquence ténacité
=
liyi hop ni ômsing
31) 
Droit et justice
=
liyekna ni mbagi sép
32) 
Loi
=
mbén
33) 
Palais de justice
=
ndap bikéhene tole nkodol bikéhene
34) 
Respect dû aux cours et tribunaux
=
libégés bikéhene
35) 
Juridictions
=
bikéhene ( bi bisu, bi hohol ni bi ôm tuk gwét)
36) 
Salle d’audience                             
=
ndap minkaa

Yaônde, 23 mpuye 2019
Nkam Pondi Pondi