mardi 8 février 2011

Liens vidéo

Toutes mes vidéos
vidéos du mois de Février 2011
vidéos du mois de Décembre 2010
vidéos du mois de Novembre 2010
vidéos du mois de Août 2010
vidéos du mois de Juin 2010
vidéos du mois de Avril 2010
vidéos du mois de Janvier 2010
vidéos du mois de Novembre 2009
Vidéos du mois de Avril 2011

LIKEEHENE

LIKEEHENE

Di nla kobol i bug ini ni kal le hala a yé ngim yom i tôdôl yom pe i bag i sôli. Jon u nog le, ngwo i kogoo mut ni hiun hi njal. Hala wee mut a ntoñ likeehene a yé pahal libag je li biba a gwééne we ni maboñog méé ma ma yé ma lel balal ba ndamba. Hanyen bôt ba yé ba yi i béba mut a hoñlege we. I tabé longe le u tééda maisoñ jam ikété ñem, u pahle bé nye jo.

Yaônde 05 kondoñ 2011

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

BIBA

BIBA

Di nla kobol i bug ini ni kal le hala a yé ngim diun mut a gwééne mut numpe nyoo ndip ñem. Di nla ki kal le hala a yé dihidik mut a gwé ikété ñem inyu béba jam li nkwél nye, inyu nkoda mbagi ba mbagal hop wé, inyu wéha nyuu a bana i ke bisu. Jon u nog le, u wo ka, u je ngômb. Inyu hala nyen nwi wada i mindañ u nla gwal jôm li nwi li biba. Jon u nog le, isañ mbai a ntjo bé matai i mbus nañ. Inyule i mbus hiun, himamana hiun hi nyégle ndigi. Ingéda mut a gwééna mut biba, hala a nla ti nye mahoñol ma mapuna.

Yom u nlama yi, yo ini le, mut a nlama yi yan ngim mam i mpémél nye ndi a nlama tééda hala kikii ngim yigil. Biba bi nla lona we poo hu, ño sii i ke bisu inyule hala a yé hiun u gwééne mut ndi u nwéhél bé nye to pahal u pahle bé nye.

Yaônde, 05 kondoñ 2011

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

LIHAA

LIHAA

Di nla kobol i bug ini ni kal le hala a yé bôt ba nlôl matjél mada. Hala wee bôt ba nlôl ndap yada. Jon mut a gwé lihaa i pes isañ ni i pes nyañ. Jon u nog le, mut a nyég bé liwo li nlal isañ, a ke li nlal nyañ. Inyu i boñ le lihaa li kee ni bisu nyen u nog le, isoñ a yég, yag we u yég. Hala wee hikii man mee a nlama bii to biiba le a wo bañ likondo li bebee tole a téé nlondog le, me nwo nso tole me mbélél mbog. Hémle i bôt ba kôba i niiga bés le i bôt ba nwo ni i bôt ba yé i niñ ba nôgla ikété ngim mangand.

Yaônde, 16 kondoñ 2011

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

NSEÑ I LOÑ

NSEÑ I LOÑ

Di nla kobol i bug ini le nseñ ni kal le hala a yé yom tole jam li nlama bôña inyu ngim mahee ma mut.

Di nla kobol i bug ini le loñ ni kal le hala a yé hisi i ngim litén tole ngim matén, mboda bôt ba yii mu i nkoñ u, baôô bisélél ni basal minson. Di nla ki kal le loñ i yé lingwélés.

Loñ i ngwé, loñ i niñ, loñ i nla tjé hala wee ngim loñ i nla yin. Jon loñ i nla wo. Bon ba loñ ba nlama jo sañ le loñ yap i yin bañ ni i njel ini le ba nlama yi bok mam map le mut nyekinye a ba bañ i ngii loñ. Jon u nog le, mut a nje njék ndi mut a nje bé loñ. Bon ba loñ ba nlama nôgla inyu i ôô bisélél gwap, inyu i bañ bee gwap, inyu i sal bijek gwap ni nuñul bisélél gwap, bee gwap ni bijek gwap inyu i boñ le mut nyekinye a yep bañ ni jis li mbôngôô. Bon ba loñ ba nlama ba bôt ba nsal ni mban inyule i loñ i mbégés bé ngeñ i nhol bé. Bon ba loñ ba nlama yéñ i kônde bana yi ni pék inyule yi i ngi kônde i nteg bé mal. Jon bon ba loñ ba nlama sal inyu mahol ma hikii jô ni mahol ma loñ inyu hala nyen nuga i gwém u nyugege i hot yoñ.

Bôt ba kôba ba bé yi le ibale loñ yoñ i tabé ngwélés wee yag we u tabé ngwélés. Jon mut a bé ke bé yag mbombog moo nso. Hala wee mut a nlama yéñ le a yi i yom a mboñ inyu loñ yéé ilole a yéñ kii loñ i mboñ inyu yéé.

Loñ yoñ i nla ndigi unbene loñ ipe ingéda i nla kokse i loñ ipe ini inyule lôs i tane bé i hunguu mis.

Yom u nlama yi, yo ini le, ingéda loñ yoñ i gwé lipémba, biloñ bipe bi nkon loñ yoñ woñi yag bon ba loñ yoñ inyule lihuu li ngoi wee ngoi i.

Yaônde, 10 kondoñ 2011

Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com