dimanche 3 octobre 2010

ÑO SII

ÑO SII

Bebee le hikii mut a ma tjelel ño sii. Ndi ño sii i mbéna ba le ngim kon yon i mboñ le ño i sii we tole boña nyemede nyen a nkon. Jon ndôn, makanba, poo hu, bijek bi nyuu yon i mbén i ke bisu bi nla ti we ño sii. Hala a nkobla le ibale bo ndi mut matibla a ntibil we longe litiblag, hisañ, mis ma ntehna bé we longe to maôô ma nténga, ño sii i nla mal . Jon inyu i boñ le mut matibla a yi i yom i nti we ño sii ni lelaa ño i nsii we, u nlama kal nye mambee makon u ma kon i bôdôl we maange. B’a ño i nsii we ingéda u nkon woñi? B’a u nog jôhge ngandag? B’a ngim mam i mboñ we le u nyi le ño wa sii we ? Tole ño sii i yé i puhe we ? Ingéda ño i nsii we, u nog lihep? Joo li nlet we? Hisañ hi nkogoo we? U ntehna bé longe? U ntéé habé makôô isi longe? U nke habé hilo longe? Ngim jiñ tole ngim bijek bi nti we ño sii? Bimbee bee u yé u yoñ u nog le ño i nsii habé we? U nyoñ laa i bee bi? U ñôt siga yañen i ngim kel? U nyo maog ngandag ni kofi? U mbéna tug i mbee ntug? U nsal i mbee nson? U nsal ngeñ yañen?

Ño sii i nla lo we le minkañ mi boña nwon mi nkon. Ndi boña a mbéna bé kon.

Yaônde, 21 dipos 2010

Nkam Pondi Pondi

http:// antoinepondipondi.blogspot.com

Aucun commentaire: